Laški rizling, vinova loza koja je kod nas poznatija kao graševina uzgaja se još u Sloveniji, Italiji, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Češkoj. I u svakoj od tih zemalja ima drugi naziv – slov., Rizling laški, tal., Riesling italico (rizling italski a ne rizling talijanski), njem., Welschriesling (romanski rizling), mađ., Olasz rizling, češ. Vlašsky ryzlink.
Međutim, osim naziva rizling , Laški rizling nema nikakve veze sa sortom rizling. Nisu slične ni podrijetlom ni genetski kao ni strukturom, okusom, mirisom, izgledom. Nejasno je zašto su se ove dvije nepovezane sorte uopće uspoređivale. Jedna od pretpostavki je da su trgovci na crno, šverceri prodavali graševinu pod nazivom rizling. Sve zemlje ovu sortu zovu rizlingom s dodacima welsch, olasz, laški, vlaški koji se žargonski mogu prevesti kao lažni ili prevarantski. Pa čak i naziv riesling italico nastao je po Italcima, grupi plemena koja su nekad naseljavala Apeninski poluotok, a Latinima su bili nešto kao nama Vlaji, tadašnji trgovci na crno. I u bivšoj državi graševina se legalno prodavala kao lažni rizling s prefiksom daruvarski, kosovski, banatski. Uglavnom, sortama je nanesena velika šteta, često dolazi do zabune i zato je jako važno kod označavanja napisati puno ime.
Laški rizling je službeno graševina
Najutjecajnija svjetska vinska kritičarka Jancis Robinson u knjizi Wine grapes sortu je predstavila pod hrvatskim imenom – graševina. Dobro kompromisno rješenje za Hrvatsku ali susjedi nam nisu baš sretni zbog toga 🙂
I zašto se nakon sve ove zbrke oko imena Robert Zdolc odlučio za naziv laški rizling a ne graševina? Pa zbog tradicije, nostalgije…….
Davne 1989 godine podizali smo vinograd kada me baka upita koju sortu sadimo. Graševinu bako! Vidjevši začuđeno lice, ponovim da se radi o „rizlingu“. A rizling? Kaj nisi odmah rekel, kaže baka. Dakle, utjecaj Austro-ugarske bilo je veliki i jedini naziv koji je postojao u ovom dijelu Zagorja bio je „rizling“. Promjenom naziva htjeli smo oživjeti i duh prošlih vremena i naših predaka.
Laški rizling zahtijeva topla, pjeskovita, rastresita i propusna, srednje vlažna zemljišta. Izuzetno je otporan na niske temperature, i to u toku cijele zime, kao i na većinu bolesti te redovito i puno rodi. Pripada vrlo kasnim sortama i ne može dobro sazrijevati u lošim godinama, ali ipak čak i kod lošijih berbi, vino daje dobru kvalitetu.
Grozd laškog rizlinga je valjkast, zbijen, mali ili srednje velik, najčešće sa jednim krilcem. Peteljka grozda duga i tanka. Bobica, koja izgledom podsjeća na grašak, je mala, okrugla ili malo izduženo okrugla kod jako zbijenih grozdova, svijetlo- zelene boje, točkaste, sa smeđim mrljama na sunčanoj strani. Kožica je tanka, a meso sočno i slatko. Cvijet je svjež i nježan s karakterističnim ugodnim mirisom i okusom koji podsjeća na lipin cvijet.
Laški rizling ima manju stopu alkohola (9,5-10,5 vol) te prilično visok stupanj kiseline (7 do 7,6 g/l). Međutim, pomno odabranim pjeskovitim položajima s puno sunca, redukcijom prinosa, Zdolčevi dobivaju vina od 12,5- 13,5% alkohola, nižih kiselina (6-6,5g/l), jake strukture punoće i okusa.
U istočnim vinogradarskim područjima Hrvatske mošt laškog rizlinga u prosjeku je za 2 i više % bogatiji šećerom i s nešto manjim ukupnim kiselinama, dok je u zapadnim vinogorjima taj odnos obrnut. Sorta je prikladna za predikatna vina posebne kvalitete. Graševina/ laški rizling je najčešća sorta kod svih tipova predikatnih vina zbog toga što najbolje podnosi odgođene rokove berbe. Samim tim prevladava kod izborne berbe prosušenih bobica te ledene berbe koja je vrhunac ovog načina proizvodnje .
Laški rizling ubraja se u najmasovnija vina kod nas, u svijetu zauzima petnaesto mjesto. Kod velikog broja potrošača omiljeno je i široko prihvaćeno. Vino je najčešće suho, zelenkastožute boje, pitko, osvježavajuće, harmonično, finog sortnog ukusa koji može sadržavati i prijatnu količinu gorčine. Preporučena je sorta za sve kvalitetne kategorije vina sa zaštićenim geografskim porijeklom.
Pije se rashlađeno na temperaturu od 8 do12°C, ovisno od tipa. Često se, a posebno u ljetnjim mjesecima, miješa s mineralnom vodom.
Mineralne i voćne sorte laškog rizlinga, karakteristične za sjeverozapad Hrvatske, odlične su u kombinaciji sa školjkama i bijelim morskom ribom, hladnim predjelima ali i svinjskim i telećim pečenjem.
