a š a p r i č a - v i n a Z d o l c
“Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina”
– Janko Leskovar, „Propali dvori“ 1896.
Naša Priča
a k o j e v e p o č e l o
POVIJEST PODREGIJE KONTINENTALNE HRVATSKE
o z o n j v i a u Z a g o r j u
Vino je stoljećima bilo izvor prihoda stanovništva Zagorja.
Prastanovnike ovih prostora ilirsko-keltskog podrijetla pokorile su rimske legije u 1. stoljeću prije Krista, stvorivši rimsku provinciju Gornju Panoniju. Sa sobom su donijeli i vinovu lozu te proizvodili vino koje se transportiralo do samog Rima.
Tokom 6. stoljeća s dolaskom Slavena proizvodnja je još više napredovala. Međutim najezdom Turaka puno vinograda je uništeno. Turcima vjera zabranjuje pijenje alkohola. Nakon izgubljene bitke kod Beča Turci se povlače te započinje obnova vinograda.
Proizvodnja vina u 15. i 16. stoljeću bila je veća od proizvodnje žitarica.
Veliki broj pisanih dokumenata spominje nedaće vinogradara ovog kraja – od prirodnih nepogoda preko nametnutih renti čiji je začetnik kralj Bela IV. do čestih otimanja vinograda i prihoda od vina grofova Zrinskih te nerazumnih poreza tokom 16. stoljeća. Tvrdi se da su zagorski vinogradari podigli Seljačku bunu (1573.) upravo zbog visokih davanja feudalcima i crkvi.
FILOKSERA MIJENJA VINSKU SLIKU
S pojavom filoksere, osamdesetih godina 19. stoljeća, uništen je velik dio domaće vinove loze. U obnovi vinograda uništenih filokserom primjenjuje se tzv. američka podloga, međutim mijenja se način uzgoja, izgubljene su mnoge sorte i napušteni mnogi kvalitetni vinogradarski položaji. Obnovu vinograda najprije prekida Prvi, a zatim Drugi svjetski rat, a oba su, uz nerazumnu politiku, dodatno pridonijela uništenju vinogradarskih površina.
Značajnije promjene događaju se tek iza 1970. godine kad su u ovoj podregiji posađeni prvi plantažni vinogradi te sagrađeni, za to doba, suvremeni vinarski podrumi. Nakon prelaska na tržišno gospodarstvo (1991. godine) u Zagorsko-Međimurskoj podregiji „niče“ velik broj vrsnih vinogradara i vinara koji samostalno prerađuju grožđe iz vlastitih vinograda.
Jedni od njih su i OPG Zdolc iz Klenice kod Pregrade koji nastavljaju stoljetnu tradiciju proizvodnje grožđa i vina koju su naslijedili od svojih djedova.
LJUDI IZA VINARIJE
o n j e a s
VLASNIK
Robert Zdolc
Naša predanost prema zemlji utkana je u našu povijest. Ne brinemo se samo za zdravlje svojih vinograda, već i za okolni prirodni okoliš. Dovoljno smo udaljeni od velikih prometnica, industrijskih pogona što je također bitno kod eko proizvodnje.
S obzirom na klimatske promjene, koje brinu sve poljoprivrednike, željeli smo doprinjeti vraćanju ravnoteže u prirodu. To je bila glavna nit vodilja.
POVIJESNI PREGLED
n k r i a k j a t r a j e 1 0 0 g o d i n a
1921.
Počeci
Na zagorskim brežuljicma, gdje je i književnik Janko Leskovar uzgajao grožđe, prvi vinograd još 1921. godine zasadio je pradjed, koji se rodio iste godine kada je nastala novela Propali dvori…
oko 1940.
Začetnik Josip Brezak
Pradjed Josip vinograd je njegovao na tradicionalan težački način uz puno muke ali i ljubavi. Tradicija se, školski, prenosila s koljena na koljeno. Odabirale su se posebne sorte kako bi se dobilo na kvaliteti vina.
kasne 80-te
Modernizacija
Postepeno se proizvodnja modernizirala. Prekretnicu i veliki zaokret započinje Josip Zdolc, Robertov otac. Uz primjenu novih tehnologija velika pažnja se pridavala zaštiti vinograda.
90- TE
Širenje vinograda
2011.
Otvorena kušaonica
Otvorena, po mnogima, jedna od najljepših kušaonica u Zagorju ispred koje se u dvorištu nalazi velika stara drvena preša stara više od 100 godina.
2019.
Ekološka proizvodnja
Užurbani način života, pretjerano korištenje prirodnih resursa, zagađivanje okoliša, moglo je rezultirati nekim oštećenjima tla. Zbog toga su se mlađi naraštaji odlučili vratiti tradicionalnom uzgoju i korijenima svojih predaka. Drugim riječima, proizvodnju koja se bazira na načelima ekološkog uzgoja, bez primjene pesticida, odnosno suvremenih konvencionalnih sredstava za zaštitu vinove loze, herbicida i umjetnih gnojiva.
Zdolčevi se žele vratiti prirodi kakvu smo nekada imali. Takva su im i vina, prirodna i iskrena.
samoodrživost
r i g a o k o i š u
Klima je umjereno kontinentalna i umjereno srednjoeuropska. Temperatura u tijeku vegetacije (od travnja do listopada) iznosi oko 16,5 °C. Količine oborina dobro su raspoređene, a najviše kiše padne u srpnju.
Većina vinogorja ove podregije nalazi na brežuljkastim obroncima. Gorja su izgrađena od vapnenca i dolomita, a doline i nizinski dijelovi prekriveni su šljunkom, glinom i laporom.
S obzirom na činjenicu da se na ovim prostorima loza uzgaja već tisućljećima, tlo je antropogeno – nastalo intenzivnim djelovanjem čovjeka u dugome razdoblju.
Pretežni dio vinograda ove podregije siromašan je aktivnim hranivima, što se nadomješta određenim vrstama i količinama gnojiva.
