Upoznajte sortu Graševina

U p o z n a j t e s o r t u G r a š e v i n a

Facebook
Email
Print

Graševina se nigdje ne uzgaja u tolikom količinama kao u Hrvatskoj. Porijeklo sorte je još uvijek nepoznato ali pretpostavka je da bi zavičaj Graševine mogla biti regija Podunavlja. Po nekim podacima smatra se da je Graševina stigla k nama iz Njemačke još u 19. stoljeću. U Sloveniji ova sorta nosi ime laški rizling, u Mađarskoj olaszrizling, u Vojvodini samo rizling dok je u Njemačkoj zovu Welsh riesling, a u Italiji riesling italico.

Vjerojatno zbog toga graševinu često brkaju s rizlingom. Zahvaljujući idealnim uvjetima uzgoja postala je silno popularna i pronašla novu domovinu u našemu podunavskom kraju. Stoga je ovaj kultivar u najpoznatijemu svjetskom vodiču Wine Grapes uvršten pod hrvatskim nazivom graševina. Sorta svoje ime vjerojatno zahvaljuje izgledu bobice u jednoj fazi zrenja, kad je vrlo slična zelenom grašku.

Povjesno je najpoznatija iz Kutjeva

Graševina je u Hrvatskoj sinonim za grad Kutjevo gdje je početkom 13. stoljeća osnovana opatija Vallis honesta de Gotho u kojoj se posebno razvijalo vinogradarstvo. 

Rimokatolički crkveni red Cistercita osnovao je opatiju uz vodotoke i neobrađena područja, zasadio vinovu lozu te izgradio prvi vinogradarski podrum. 

Na tom se mjestu danas nalaze čuveni Kutjevački podrumi. Iz tih je podruma potekla najpoznatija ljubavna vinska legenda. Navodno su barun Trenk i carica Marija Terezija proveli cijeli tjedan u podrumu kojem su čuvari svima zapriječili ulaz. 

O toj tajnoj strastvenoj vezi i afrodizijačkom svojstvu vina svjedoči 70 urezanih redaka na zidu i udubljenje u kamenom stolu. Pretpostavlja se da recke predstavljaju broj ljubavnih okršaja, a položite li ruku na udubljenje kamenog stola, ispunit će vam se ljubavna želja.

 

Najviše se graševine proizvodi u Slavoniji Podunavlju. Budući da ovoj sorti odgovaraju sjevernija kontinentalna vinogorja, visinski položaji i hladnija zemlja, jako dobre rezultate daje i u MeđimurjuPrigorjuBilogoriMoslavini Zagorju.

Graševinu ostale zemlje zovu rizlingom s dodacima “welsch”, “olasz”, “laški” koji se mogu prevesti kao vlaški, a u praksi znače lažni ili prevarantski

Ivo Kozarčanin - Bakhov sin

Tradicija proizvodnje u Zagorju

Vinska tradicija Zagorja seže još od antičkog doba. Legenda kaže kako su Rimljani tijekom svojih vojnih pohoda često boravili na području Zagorja. Dok su se vojnici noću krijepili vinom, posjećivali su ih vilenjaci i hrabrili ih svojim pjesmama. Kad bi rimski vojnici usnuli, vilenjaci bi skrivali oružje kako bi im onemogućili borbu i tako zaustavili ratovanje. Navodno i danas možete čuti pjesme vilenjaka te osjetiti zvukove u aromi vina 🙂

Okusi i aromatike graševine

Vino graševine ima dosta svježine, ugodno je gorkasto, lijepo kiselo, voćno, s cvjetnim notama koje daju izraženi miris. Idealno je za ljetne vrućine. Sorta je zahvalna za proizvodnju različitih tipova vina. Ovisno o položaju vinograda, terminu berbe i radu u podrumu, od graševine se proizvode i pjenušci, narančasta te predikatna vina. Nije baš prikladnija za barrique.

Mlade suhe graševine poslužuju se na 10 °C kao aperitiv, uz hladno ili toplo predjelo, sa šparogama, artičokama, avokadom ili tjesteninama sa sirom. Slaže se s kuhanom ribom, a malo strukturiranije graševine pašu uz pečenu ribu, piletinu ili teletinu. U tom slučaju vino poslužite na 12 do 13 °C.

Uz gorgonzolu ili roquefort te slatke kolače prijaju predikatna vina ohlađena na oko 10 °C.

grapes jason leung cCuNTW0KSj8 unsplash e1585511191863
Graševina je hrvatska najpopularnija sorta grožđa

Na otprilike 30% vinskih nasada nalazimo graševinu. Dobro i redovito rodi, otporna je na hladnoću (posebice mraz) i redovito daje dobra do odlična vina u najrazličitijim stilovima – ovisno o položaju i vinogradarstvu. 

Iako se dugo godina vjerovalo da dolazi iz područja Francuske, novija istraživanja pokazuju da je nastala u panonskom bazenu odnosno da je izvorno srednjeeuropska sorta. Drugi izvori govore da je došla iz područja bitno istočnije te da se selila uz tok rijeke Dunava. U svakom slučaju u Hrvatskoj se najbolje snašla i nigdje ne daje tako dobre rezultate.

Mlade suhe graševine poslužuju se na 10 °C kao aperitiv, uz hladno ili toplo predjelo, sa šparogama, artičokama, avokadom ili tjesteninama sa sirom. Slaže se s kuhanom ribom, a malo strukturiranije graševine pašu uz pečenu ribu, piletinu ili teletinu. U tom slučaju vino poslužite na 12 do 13 °C.

Uz gorgonzolu ili roquefort te slatke kolače prijaju predikatna vina ohlađena na oko 10 °C.

Vina Zdolc
Vina Zdolc
Ekološka Vina Zdolc iz srca Zagorja, nastaju pažljivim njegovanjem trsa, i kasnijom vinifikacijom.
Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.